Male slobodne knjižnice rade od 0 do 24 uz slogan „Posudi, čitaj, vrati i/ili doniraj knjigu“. Prvu kućicu za knjige učenici su izradili u Godini čitanja 2021. koristeći pri tome otpadne materijale s radioničkih vježbi i reciklirajući odbačene uporabne predmete. Kućica je smještena na ulazu u Školu u Aveniji Marina Držića 14 te ju koriste učenici, djelatnici i prijatelji Škole. Sljedeća kućica za knjige izrađena je na poziv knjižnice u Dugavama na radost cijele gradske četvrti, a izradili su je učenici koji sudjeluju u međunarodnom eTwinning projektu „The Green Changemakers“. Nastavnice su pokazale kako su učenici koristili digitalne alate Canva i Pixabay za izradu plakata koji populariziraju kućice. Treća kućica za knjige svoj dom pronašla je na dječjem igralištu u parku Maksimir u okviru projekta "Kultura turizma – Read Zagreb, live Zagreb". Četvrta kućica, još jedan uradak neumornih eTwinnera, obogatila je život tržnice Utrina. Ovim aktivnostima učenici i nastavnici žele istaknuti važnost pisane riječi, učiniti knjigu dostupnu svima te potaknuti građane na čitanje. Čuvari kućica u Dugavama i Utrinama pobrinuli su se da kućice imaju svoje Instagram profile na kojima se objavljuju novosti o događanjima i novim knjigama, no i ostale kućice svakodnevno su izvrsno posjećene i promovirane na društvenim mrežama.

Tema o kojoj su govorile Iva Bojčić i Kristinka Lemaić iz Industrijske strojarske škole izvrsno se uklopila u slogan CUC-a 2022 “Otvaranje u zatvorenom svijetu: postdigitalna znanost i obrazovanje”. Izazovi postpandemijskog svijeta, koji su obrađeni na prošlogodišnjoj konferenciji, otvorili su put ovogodišnjoj temi digitalne preobrazbe, pogleda u budućnost i izazova koji se pojavljuju u nastavi na daljinu i svakodnevnom životu. CARNET nastavlja svoju posvećenost stvaranju novih trendova u obrazovanju, ali i kritičkim odnosom prema razvoju tehnologije i nepoželjnim implikacijama, temama otvorenosti, pristupa, povezanosti, umjetne inteligencije i identiteta.

„S jedne strane, dostupno nam je više informacija nego ikada, a s druge se moramo zapitati  koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje doživljaja stvarnosti. U našem fokusu su inovativne metode učenja i poučavanja, kreativnost,  razvoj kritičkog mišljenja uz pomoć digitalne tehnologije, ali i strateško upravljanje digitalno zrelim ustanovama te ostale teme vezane za preobrazbu obrazovnog sustava“, rekao je na svečanom otvaranju ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz, navodeći kako su aktualni CARNET-ovi projekti ulaganja u obrazovni sustav vrijedni 1,4 milijarde kuna, dok je vrijednost novih projekata viša od 800 milijuna.

Podršku radu CARNET-a i sudionicima konferencije osobno je uputio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

„U Hrvatskoj možemo biti ponosni kako nam funkcionira digitalizacija obrazovanja. CARNET je kroz obrazovanje ušao u domove svih obitelji, a zahvaljujući tehnološkim mogućnostima koje je kroz godine osigurao, uspješno smo prevladali COVID krizu. Nastavit ćemo u potpori razvoja sustava obrazovanja, a bit će tu i nekih novina koje razmatramo, poput digitalnih diploma i svjedodžbi“, najavio je ministar Fuchs.

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja održao je zapaženo predavanje “Ulovljeni između Tik-Toka i školskog igrališta – perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija”, u kojemu je predstavio rezultate istraživanja o iskustvima djece i mladih u digitalnom okružju i njihovim stavovima o utjecaju digitalnih tehnologija na živote i društvo.

„Korištenje digitalnih tehnologija postaje dominantna aktivnost mladih, a istraživanje pokazuje da više od 70 posto njih ne provodi niti jedan trenutak u organiziranim sportskim ili srodnim aktivnostima izvan škole. Oko 90 posto nastavnika smatra da zbog vremena provedenog u digitalnom okružju učenici gube interes za čitanje, da su nedovoljno razvijeni u govornoj i pisanoj komunikaciji te da provode značajno manje fizičkih aktivnosti“, rekao je Jokić te dao viđenje situacije:

„Za neke stvari poput upoznavanja novih osoba i slobodnog izražavanja stavova djece digitalna tehnologija je izvrsna, ali ona ne može zamijeniti košarkašku loptu i školsko igralište, za čime oni zapravo žude. Korištenje digitalnih tehnologija prožima živote sve djece u Hrvatskoj, to je svijet izazova i mogućnosti, ali za dio njih ukazuje se ovisnički obrazac u koji su uronjeni a da im nitko nije dao alate kako ih koristiti. Ne treba nam manje digitalne tehnologije, nego građenje određene ravnoteže koja može imati pozitivne društvene ishode“, ukazao je Jokić.

Kućice za knjige koje su izradili učenici Industrijske strojarske škole, zasigurno mogu pomoći u građenju ravnoteže.