CARNET je predstavio novosti u programu e-Škole te stavio naglasak na razvoj digitalnih kompetencija nastavnika i ravnatelja putem edukacija u programu e-Škole. Korisnici su imali priliku saznati prednosti CARNET sigma – sustava za informatizaciju poslovanja škola te predložiti ideje i očekivanja od e-Dnevnika, elektroničke razredne knjige.

CARNET-ov Nacionalni CERT educirao je sudionike o važnosti kibernetičke sigurnosti, posebice sigurnosti radnog mjesta i radnih procesa, zaštite podataka, prepoznavanja i zaštite od zlonamjernih sadržaja.

Ravnatelj CARNET-a Goran Kezunović naglasio je kako ovogodišnja konferencija nosi naziv „Na granici mogućega“ zbog toga što „živimo u svijetu brzih promjena koje od nas traže brze prilagodbe i zahtijevaju da se usmjerimo na nove izazove. Danas oblikujemo našu digitalnu budućnost i zato je neophodno da digitalnu transformaciju prate nove kompetencije. One će nam omogućiti da učinkovito i odgovorno upravljamo novim tehnologijama te zajedno gradimo inkluzivno i tehnološki napredno društvo.“

Povodom otvaranja konferencije ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak istaknula je kako u digitalnoj transformaciji škola, obrazovanja i znanosti CARNET ima veliku ulogu, a pilot projekt e-Škole, koji je sa 150 škola porastao na 1300, velik je korak. „Isprva je bilo planirano da u tome bude zastupljeno 60 posto škola, ali donijeli smo odluku da projekt uđe u sve škole i upravo je to prijelaz iz pilot projekta na sustav”, rekla je ministrica Divjak.

Ministar uprave Ivan Malenica istaknuo je kako se „suradnja s CARNET-om realizira kroz projekt e-Upisi s kojim će se učiniti da upisi u vrtiće, obrazovne ustanove budu što učinkovitiji, brži i jednostavniji i da se pojednostave i ujednače upisi u visokoobrazovne ustanove“.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić rekao je kako „digitalna tehnologija danas obogaćuje učenje i stvara mogućnosti usavršavanja koje moraju biti dostupne svima“, dodajući da primjena novih tehnologija vodi uspješnoj digitalnoj transformaciji hrvatskoga društva.

Otvaranje konferencije obilježilo je i predavanje hrvatskog znanstvenika svjetskog ugleda Igora Rudana, prvog Hrvata nakon Ruđera Boškovića koji je postao redovni član Kraljevskoga društva Britanske akademije znanosti.

„Sve informacije koje smo u stanju prikupiti nemaju jednaku vrijednost za naše razumijevanje svijeta. Neke od njih su ključni komadići slagalice, koje nam omogućuju da shvatimo nešto doista novo i time značajno promijenimo prethodna shvaćanja. Druge su za nas manje vrijedne, jer samo dodatno potvrđuju ono što smo već ionako znali, ili barem pretpostavljali. Mozak se na informacije polako “navikava”, pa ima sklonost popuno zanemarivati sve one poznate, koje su u skladu s prethodnim znanjima i očekivanjima, a tragati za onim rijetkim informacijama koje će odudarati od njegovih očekivanja i modificirati njegovo razumijevanje okoline.“, rekao je akademik Rudan.