U dva dana božićnih radionica, ZAG-ovci su osobito bili aktivni. Osim što su izradili trodimenzionalne kartonske jaslice i božićno drvce s tradicionalnim vrijednostima i željama, razgovarali smo o tome koliku ulogu ima Božić u hrvatskoj tradiciji, što u našim životima znače običaji i vrijednosti koje božićno vrijeme nosi sa sobom. Također smo se osvrnuli na sveopću komercijalizaciju društva i konzumerizam koji u velikoj mjeri prethodi blagdanima, pretjeranu želju za potrošnjom, kupnjom nepotrebnih stvari, stavljanjem u prvi plan materijalnog, a ne duhovnog.

Koliko se duboko uloga Božića ukorijenila u vjeri i obiteljskim tradicijama ili ta uloga polako blijedi i u modernom potrošačkom društvu pomalo se podređuje konzumerizmu. Tradicija i običaji još uvijek se nisu izgubili i središnje mjesto u božićnim običajima zauzima obiteljsko okupljanje oko blagdanskog stola s tradicionalnom hranom, slavi se Božić uz radost i zajedništvo. Tradicionalno, Božić u Hrvatskoj nije samo vjerski blagdan, on je centralni kulturno-etnografski blagdan, oblikuje običaje, umjetnost, božićne pjesme. Božićni običaji kao što su paljenje svijeća na adventskom vijencu, darivanje djece za Sv. Nikolu, sijanje pšenice, Badnjak, polnoćka, božićno drvce, slavljenje Sv. tri kralja  i drugi čuvaju hrvatsku nacionalnu baštinu i kulturni identitet. Božić je u Hrvatskoj spoj obiteljske tradicije, duhovnosti i bogate kulturne baštine gdje svako podneblje ima jedinstvene običaje. Pravi blagdanski duh doživjet ćemo ako su čovjek i ljudi u prvom planu, a ne fokusiranje na skupe darove, važno je ne izgubiti tu božićnu čaroliju pretjeranom potrošačkom euforijom.