Industrijska strojarska škola

Kako se boriti sa zabrinutosti i tjeskobom?

Autor: Sara Novak, Tanja Dumbović, 7. 4. 2022. 15:22

Prirodno je osjećati strah, nesigurnost, bojati se budućnosti i biti zbunjen. Kada god se osjećaš uznemireno, pitaj se pomažu li ti ove misli ili ti zbog njih postaje gore.

U zadnjih par godina okruženi smo raznim nepovoljnim okolnostima: potres, izolacije, ratovi u svijetu... To sve pridonosi razvijanju stresa i straha od budućnosti. No, što možemo poduzeti po tom pitanju? Kada "vrtimo film koji ne možemo zaustaviti" zapravo stvaramo sliku o budućnosti koja se možda neće ni dogoditi. Što više razmišljamo, sve teže zaustavljamo misli (imamo osjećaj da nemamo kontrolu nad njima) i produbljujemo maštu tim negativizmom. Mislima, zbog kojih se ne osjećamo dobro, bitno je reći da se zaustave samo što to nije (uvijek) lako. Za to je potrebna vježba i, što češće budeš vježbao/la, to će postati lakše.

Što onda možeš poduzeti?

• Opusti se: osjetiš li tjeskobu/strah/paniku usredotoči se na ono što te okružuje. Možeš duboko disati ili nabrajati stvari koje vidiš i zvukove koje čuješ. Govoriti si gdje si i što se trenutno događa. Na taj način održat ćeš fokus na sadašnjosti i misli će manje "lutati" u budućnost. 
• Vježbaj ili se kreći: tjelesna aktivnost ili šetnja pomažu u podizanju raspoloženja. Čim promijeniš način na koji radiš određenu kativnost, bit će bolje jer se hormoni u tijelu mijenjaju određenom aktivnosti pa tako i naše raspoloženje (nije isto ako ležiš cijeli dan u krevetu ili prošetaš/vježbaš/pomažeš roditeljima i slično).
• Okruži se ljudima: kretanje među ljudima pomaže pa se okruži prijateljima i rodbinom. Povjeri se roditeljima, a ukoliko smatraš da to ne možeš, obrati se bilo kojoj drugoj odrasloj osobi (rodbina ili nastavnik u školi). 
• Ne preplavljuj se vijestima: vijestima ima svega i u našoj kontroli je čitati mnogo vijesti ili pratiti samo najnužnije. Ako primijetiš da te događanja u svijetu u velikoj mjeri opterećuju, smanji gledanje vijesti i nemoj pratiti sadržaje koji povećavaju osjećaj straha. 

Dio sadržaja preuzet sa FB stranice kako si?

Ne znaš kako reći "NE" kada te nagovaraju na nešto što ne želiš??

Autor: Sara Novak, Tanja Dumbović, 29. 11. 2021. 17:28

U adolescentskoj dobi često dolazimo u razna iskušenja koja nam se možda na prvu čine primamljivima, a zapravo dugoročno mogu donijeti štetne posljedice. To na primjer može biti: konzumiranje sredstava ovisnosti (opojne droge, alkoholna pića, duhanski proizvodi), posjećivanje kladionica, neprihvatljivo ponašanje u odgojno - obrazovnim ustanovama, izostajanje s nastave, skitnja, nedozvoljeni noćni izlasci bez znanja roditelja (pogotovo za mlađe od 16 godina), vandalsko ponašanje i vršnjačko nasilje. 

Ono što je bitno znati jest da u adolescentskoj dobi imamo potrebu istraživati, propitkivati autoritet, upoznavati vlastite granice i družiti se s vršnjacima. Zašto je to tako? Zato što se tada odvajamo od roditelja, otkrivamo sami sebe, sklapamo nove odnose, znatiželjniji smo, želimo biti priznati u društvu i osjećati se slobodnima te priznatima. Zato, na primjer, često ulazimo u sukobe s odraslima: imamo osjećaj da nas ne razumiju, ljuti smo kada nam se postave granice, želimo biti autonomni iako još nismo dovoljno samostalni, a i roditelji/skrbnici su dužni brinuti o nama. Nadalje, na brigu odraslih gledamo kao na manjak poštivanja naših ideja, manjak slobode i "tlačenje". Vjerujemo da imamo njihovu ljubav i da će nas voljeti što god mi napravili.

Kao što sam spomenula, ponekad naše "ispitivanje granica" može sa sobom donijeti štetne posljedice. Zašto onda volimo riskirati? Najprije, želimo biti dio društva što je normalno jer je to ono što svatko od nas želi: biti priznat, poštovan i prihvaćen. Pa tako ponekad ne želimo reći ne samo da bismo ostali "u ekipi". S druge strane, nemamo osjećaj za posljedice, a i nekako mislimo da ćemo proći neopaženo i da nam se ništa neće dogoditi. Možda i neće, no ovdje se postavlja pitanje:

ŠTO ĆE SE ZAISTA DOGODITI UKOLIKO NE PRISTANEŠ NA NEKE ZAHTJEVE DRUŠTVA?

Pa zapravo... ništa! Možeš u tome uočiti tko su pravi i iskreni prijatelji. Oni koji bi ostali uz tebe i kada pogriješiš. Možeš naučiti reći "ne" i naučiti da dobe prijatelje/ice zapravo biraš i da si ti ta/j koji/a odlučuje o svojim sretnim izborima. Zapravo je bolje imati par pravih prijatelja/ica nego cijeli razred onih koji bi te možda ostavili samoga kada naiđeš na neki problem. Također, bitno je razviti samopouzdanje i samopoštovanje za koje mnogi od nas još nisu čuli niti ih razvili. Sretniji smo kada imamo dobre odnose s roditeljima i obitelji. Sretniji smo kada imamo dodatnu aktivnost u kojoj uživamo ili imamo društvo i izvan škole. Samopouzdanje se razvija osvještavanjem svojih sposobnosti i uspjeha. Što smo zadovoljniji i ispunjeniji, to manje imamo potrebu ulaziti u rizilčna ponašanja.

U prilogu (klikni na "više") možeš pronaći radni lisitić za razvijanje samopouzdanja te savjete kako odoljeti pritisku vršnjaka.

Od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti.

Što mladi trebaju znati o alkoholu? Budi originalan i ostani svoj!

Autor: Tanja Novak Pavić, 19. 5. 2020. 15:00

Dragi učenici!

Što trebate znati o alkoholu? Kakve posljedice na vaš mladi organizam uzrokuje pijenje alkohola? Zašto pijenje više nije cool? Kako se oduprijeti vršnjačkom pritisku i nagovaranju prijatelja? Bit ćeš uklopljen/uklopljena u društvo i ako ne pristaneš na nagovaranja. Ostanite svoji i originalni, imate mogućnost izbora, imajte svoj stav!  Odluke koje donosiš danas, osnova su za tvoju budućnost. Ako želiš ostvariti svoje ciljeve i snove, važno je biti originalan i ostati svoj! Pogledajte prezentaciju u privitku, dat će vam odovore na ova pitanja!