Industrijska strojarska škola

Sutra je Međunarodni praznik rada, čestitamo vam taj dan!

Podsjetimo se: zašto zapravo slavimo taj dan, 1. svibnja, i što on znači danas u suvremenom društvu?

Prvi dan u mjesecu svibnju obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja daleke 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika. Cijelo 19. stoljeće bilo je obilježeno beskrupuloznim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

U Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem, mnogo je radnika ubijeno i ranjeno. U spomen na to krvoproliće u Chicagu, na kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radnički prosvjedi. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.

I u Hrvatskoj se praznik rada počeo slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi". Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene društvene napetosti. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici često još više bili izrabljivani nego na Zapadu.

Čiinjenica je da su mnoge kasnije proslave Prvoga svibnja u svijetu bile pretvorene u velebne državne priredbe, mimohode, ili pak u vojne parade koje su imale za cilj pokazati moć države i radničku klasu kao potporu državnom režimu. Usprkos tome što se taj dan često koristio za propagiranje ciljeva određenih političkih skupina, danas se proslava prvoga svibnja ipak označava kao dan solidarnosti radništva i općenito radnih ljudi cijeloga svijeta.

Tog dana radnici i sindikati ukazuju na status radnika u društvu, na neriješena radnička pitanja i probleme, a sve u cilju kako bi se društvo senzibiliziralo za postojeća pitanja i poboljšao status radnika i njihovih prava.