Industrijska strojarska škola

Automobilska industrija postaje pokretač cjelokupnog svjetskog gospodarstva. Ona posluje bolje nego ikada u svojoj 125 – godišnjoj povijesti. Prema procjenama, koje je objavio američki Center Automotive Research, u 2010. godini je prodano gotovo 59 milijuna novih automobila u svijetu, najviše u povijesti. 

 
Vjerujemo da znate nabrojiti većinu marki modela automobila poput Mercedesa, Opela, Porschea, ali znate li po kome su dobili imena, tko, kada i gdje ih je proizveo? Jeste li znali da je samovoz hrvatska riječ za automobil? Želite li naučiti puno više o automobilima, zaustavite se ispred učeničkih plakata koji su izloženi na panoima u našoj školi. U šetnji kroz automobilsku industriju, pomoći će Vam i iscrpna izvješća naših učenika, Filipa Cveteka i Ante Jokića (priloženi dokumenat Mali osvrt na naše plakate). 

             Olivera Peroli, prof. politike i gospodarstva                                             

Iz povijesti automobila

Kada je Carl Benz 1886. patentirao automobil na tri kotača, jedva je mogao i zamisliti u što će se pretvoriti ta "kočija bez konja".  

Iako je teško odrediti točan datum rođenja automobila, 29. siječnja je dan kada je prije točno 125 godina Carl Benz u Patentnom zavodu prijavio ideju svog "Tricycle-a.

Kao što mu i ime govori, na Benzovom vozilu kojeg je prijavio u uredu u Mannheimu 1886. je još nedostajao jedan kotač - on je zamišljen kao trokolica, ali po svemu ostalom je već bio pravi pravcati automobil. Imao je motor s unutrašnjim sagorijevanjem i električnim paljenjem, a stroj s ravno 0,8 "konja" postizao je vrtoglavu brzinu od 18 kilometara na sat.
U kratko vrijeme su se kočije pretvorile u prave automobile
To su bila burna vremena u razvoju automobila: desetak godina prije toga je konstruktor Nikolaus August Otto patentirao motor koji i danas nosi njegovo ime, a 1892. je svoj izum još učinkovitijeg motora zaštitio i Rudolf Diesel. Zapravo u čitavoj Europi i industrijskom svijetu se u tim danima eksperimentiralo s "kočijom bez konja", a brzo nakon Benzovog patenta se u Stuttgartu pojavio i prvi automobil Gottfrieda Daimlera - inače školovanog oružara.
 

Njegova kočija s motorom je već imala pravi broj kotača: svih četiri. Doduše, njegovo vozilo kojeg je stvorio neovisno od konkurenta,  bilo je nešto sporije od Benzovog - "potegao" je tek 16 kilometara na sat, ali u mnogim gradovima su se tada pojavili propisi da ispred takvog mehaničkog čuda mora kročiti čovjek s zastavicom - kako bi se pravovremeno upozorili konji i kočijaši da dolazi čudovište na kotačima.
 

Para, struja - ili ipak nafta?
U to doba, u mnogim regijama svijeta se trebalo tek sagnuti i zagrabiti smrdljivu, zapaljivu tekućinu - naftu. Veoma brzo su se takve osobe morale dobro pomučiti da još uvijek budu ispred automobila. Već 1901. je prvi automobil oborio brzinski rekord i dostigao vratolomnih 100 kilometara na sat. U ovo doba hibridnih pogona zvuči kao kuriozitet da je taj rekordni automobil imao - električni pogon, ali isprva su mnogi proizvođači još uvelike lutali kod izbora motora za svoje automobile. ...
 

Izvor: Urlich, K.-Šubić, A., Deutsche Welle, "Automobil slavi 125. rođendan",  http://metro-portal.hr/automobil-slavi-125-rodjendan/54710